Pripremite se za hladnije dane, ojačajte imunitet i otjerajte boleštine!
Vrgorački češnjak po super cijeni i uz uključenu dostavu / putem TISKA!
Crno Jaje misli na Vas!
Češnjak ili bijeli luk (lat. Allium sativum) začinska je biljka iz porodice Alliaceae. Srodna je luku, poriluku i vlascu. Smatra se da potječe iz srednje Azije, a od pamtivijeka se upotrebljava u kulinarstvu i medicini.
Bio je poznat već Egipćanima, Grcima i Rimljanima. Dosta je rasprostranjen, iako se troši u manjim količinama. Rabi se kao začin, i to bilo sirov, bilo kod kuhanja različitih jela. Ima tipičan miris koji mu daje eterično ulje. Češnjak sadrži fitoncide, koji djeluju baktericidno pa se troši kao narodni lijek.
Dostava je uključena u cijenu ponude (dostava je 15 kn, NE PLAĆA SE DODATNO). Slanje proizvoda putem usluge Tisak paket uz preuzimanje na najbližem Tiskovom kiosku.
Velika uloga češnjaka jest u preventivi zdravlja, što bi značilo da uključivanjem češnjaka u svakodnevnu prehranu pomažemo organizmu, da se odupre nekim bolestima i promjenama u organizmu, npr. kardiovaskularnim bolestima, tumorima, infarktu i dr. Češnjak usporava rast bakterija, te uspješno uništava bakterije, viruse i gljivice, pa je vrlo učinkovit kao sredstvo protiv prehlada i hunjavica, zatim različitih gljivičnih oboljenja kože i crijevnih infekcija!
Domaće je domaće! Uz Vrgoracki češnjak osjetite razliku!
Češnjak se prodaje u glavicama vezanima u vijence ili snopove, u prahu ili ekstraktu. Glavice češnjaka složene su od nekoliko češnjeva. Svaki češanj ima čvrstu vanjsku ljusku, a svi češnjevi, obavijeni zajedničkim ovojnim listom, čine glavicu češnjaka.
Osim alicina i dialil sulfida, češnjak također sadrži vitamin C, B6, selen, magnezij, kalij, kalcij, magnezij i flavonoide.
Vrgorac i Vrgoračko polje
Tradicionalno najrazvijenije grane gospodarstva u vrgoračkom kraju oduvijek su bile poljoprivreda i stočarstvo koje su, posebice poljoprivreda, sve do danas ostale okosnica gospodarstva vrgoračkog kraja. Unutar poljoprivrede sve do 70-ih godina prošloga stoljeća dominiralo je vinogradarstvo, te ratarstvo (posebice sadnja duhana), a posljednjih 30-ak godina znatno jača i voćarstvo.
Na južnom i istočnom području Grada Vrgorca protežu se polja Bunina, Rastok i Jezero. Istočno je smješten Rastok sa svojih 850 hektara. Na jugoistoku se proteže polje Jezero s površinom od 970 hektara. Polje Bunina manje je obrađeno zbog nedostatka navodnjavanja i ima oko 210 hektara obradivog zemljišta. Sjeverni i zapadni dio područja Grada Vrgorca je brdsko-planinskog Ɵpa te je obradiva poljoprivredna površina zastupljena u vidu vrtača i dolaca s ukupnom površinom od 120 hektara.
