Unatoč svojoj dugoj povijesti, veseli, inatljivi, neobuzdani, ali i kritični duh Karnevala ne pokazuje ni trunku umora, već iz godine u godinu buja, raste kroz nove generacije karnevalista..Polazak autobusa u 8:00h iz Zagreba! Mogućnost ukrcaja u Karlovcu!
Ponuda uključuje: prijevoz modernim i visokoturističkim autobusom Molnar Travel d.o.o. do Rijeke i povratak u Zagreb, za jednu osobu, turističkog pratitelja, jamčevno osiguranje, troškove organizacije i prodaje aranžmana.
Na polazak je potrebno doći barem 15-ak minuta prije polaska.
Raspored sjedenja će biti izvješen na autobusu pred sam polazak.
Zbog mogućnosti više autobusa po polasku nije moguće spajati osobe u isti autobus ako je veliki vremenski razmak u kupnji kupona. Ukoliko imate zahtjev spajanja putnika potrebno je to prethodno najaviti u Molnar Travel.
Polazak se ne otkazuje zbog lošeg vremena.
Preporuka je ponijeti dva para cipela i rezervnu odjeću u slučaju kiše ili lošijeg vremena!
24 sata prije putovanja agencija šalje završnu obavijest o planu putovanja!
Nakon kupnje kupona potrebno je izvršiti rezervaciju u agenciji putem e-maila: info@molnartravel.hr
Nakon kupnje kupona potrebno je izvršiti rezervaciju u agenciji i navesti mjesto ukracaja putem e-maila: info@molnartravel.hr, uz KOD i ID kupona po primitku.
PROGRAM PUTOVANJA:
Polazak autobusom iz Zagreba u 8,00 sati s Autobusnog kolodvora Zagreb peroni 502-506.
Polazak iz Karlovca (Benzinska postaja Petrol u 08,30 uz prethodnu najavu u agenciji).
Vožnja kroz Gorski kotar uz kraća zaustavljanja.
Dolazak u RIJEKU u 10,30 sati. Slobodno vrijeme provedite sudjelujući u MEĐUNARODNOJ KARNEVALSKOJ POVORCI s početkom u 12 sati. Polazak za Zagreb u 18:00 sati. Očekivano vrijeme dolaska u Zagreb oko 20:30 sati.
PRIČA O RIJEČKOM KARNEVALU
„Krepat, me ne molat!“ – moto je koji najbolje sažima sve što Riječki karneval predstavlja. Unatoč svojoj dugoj povijesti, veseli, inatljivi, neobuzdani, ali i kritični duh Karnevala ne pokazuje ni trunku umora, već iz godine u godinu buja, raste kroz nove generacije karnevalista, hraneći se aktualnim događanjima, podjednako kao i dugom tradicijom. A upravo je ta tradicija na ovim prostorima puno duža nego što se smatra. Dokaz o vremešnosti Karnevala, što možda nije ni čudno s obzirom baš na taj kritični duh, jedna je zabrana, dokument iz 1449. godine – odredba Gradskog vijeća kojom se zabranjuje prekrivanje lica maskom (s izuzetkom gostiju maskiranog plesa u Kaštelu), što se tada strogo kažnjavalo. Odredbom se pokušalo održati javni red i spriječiti slobodno kritiziranje vlasti, ali povijest svjedoči da je Karneval pobijedio sve zapreke i (p)ostao praznik veselja, duhovitog i često kritičkog komentiranja tekućih događaja, mogućnost da svi bar na kratko budu što žele.
Godina 1982. za Riječki je karneval posebna jer su tada po prvi puta u organizaciji tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka tri karnevalske grupe prošle po Korzu – Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari – što je predstavljalo pokretačku iskru, ali i naznaku da je maškarani svijet spreman za nešto puno veće. Ostatak je povijest – Karneval koji je izrastao na mesopusnoj tradiciji primorske regije, tijekom godina svog postojanja razvio se u najznačajniju karnevalsku svečanost u Republici Hrvatskoj, a njegova se reputacija prelijeva i puno dalje od granica naše države. A ono po čemu je Riječki karneval istinski poseban je „peto godišnje doba“ koje je stvorio, vrijeme u godini kada su sve vrijednosti pomaknute i kada Karneval naprosto postane način života ljudi ovoga kraja.
Od početaka Riječkog karnevala broj sudionika rastao je zajednički s brojem posjetitelja, od početne 3 grupe došlo se do brojke od njih preko 100 s peteroznamenkastim brojem sudionika, a gledatelji se već odavno ne mogu izbrojati, jer uz one koji povorku prate uživo, velik broj ih to čini putem TV ekrana, a direktni je prijenos preko interneta Riječki karneval približio cijelome svijetu. Sve navedeno rezultiralo je primanjem Rijeke u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC) 1995. godine, Riječki karneval se tako našao na listi 500 najvažnijih zbivanja u Europi – Top 500 European Events, Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu, uvršten je u knjigu „501 must be there events“, a Turistička zajednica grada Rijeke dobila je nagradu „Zlatno turističko srce“ kao organizator najbolje turističke manifestacije jugoistočne Europe u 2009. godini.
Nakon godina najrazličitijih organiziranih i spontanih maškaranih slavlja, karnevalskih zgoda i nezgoda, slavnih i povijesnih ličnosti, elementarnih nepogoda... Riječki karneval se dalje kotrlja bez zaustavljanja i bojazni da će se ikada zaboraviti – najbolji dokaz za to je Dječja karnevalska povorka koja u stopu prati „veliku“ povorku, svake godine sve brojnija i maštovitija, kao rasadnik novih karnevalista na kojima će ova tradicija ostati. Na kraju priče, ostaje samo poziv, jer Riječki se karneval najbolje doživljava osobno, na licu mjesta, svim osjetilima –
Budi što želiš! Dođi na Riječki karneval!
JESTE LI ZNALI?
Prvi službeni Meštar Riječkog karnevala pojavljuje se 1983. godine. Gospodin Vlado Štimac, nazvan Meštrom maškara, u okviru svojih obveza održavao je sastanke s karnevalskim grupama i nastojao saznati što više o njima, jer ih je s balkona Radio Rijeke pozdravljao i predstavljao.
