LAST MINUTE!!! Prije kupnje izaberite: 2 noćenja preko tjedna ili za vikend s uslugom polupansiona! U ponudu je uključeno neograničeno korištenje vanjskog bazena! Kuponi su iskoristivi do 18.09.2016! Kuponi se mogu spajati. Djeca do 6 godina besplatno ukoliko spavaju u krevetu s roditeljima!

Ponuda uključuje: odmor u Hotel Petrčane****- prekrasan hotel sa vanjskim bazenom, udaljen samo 50 m od plaže do 18.09.2016.

Prije kupnje izaberite: 

Opcija 1) 3 dana/2 noćenja s polupansionom u standard sobi za dvoje od ponedjeljka do petka (tjedna opcija)

Opcija 2) 3 dana/2 noćenja s polupansionom u standard sobi za dvoje od petka do nedjelje (vikend opcija)

POVIJEST

SVETI DONAT

Crkva sv. Donata simbol je grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog Srednjeg vijeka (9. stoljeće). To je okrugla predromanička crkva koja se do 15. stoljeća nazivala crkva sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika kor isti za različite glazbene programe ("Glazbene večeri u sv. Donatu").

SVETA STOŠIJA

Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji. Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st., koja se uzdigla na mjestu starokršćanske bazilike. Počeci gradnje zadarske katedrale sežu u daleku povijest, još u 4. ili 5. st. Sarkofag s moćima sv. Stošije, dao je izraditi zadarski biskup Donat i čuva se u katedrali na oltaru u sjevernoj apsidi, odnosno u njezinoj lijevoj lađi. U studenome 1202. grad Zadar su nakon opsade osvojili i razorili Mlečani uz pomoć vitezova IV. križarske vojne kada je teško stradala i sama katedrala. Obnova katedrale trajala je kroz čitavo 13. st., a kad je njezina obnova dovršena, ponovno ju je posvetio, dana 27. svibnja 1285. nadbiskup Lovro Periandar. Pročelje s kasnoromaničkim portalima, koje u gornjem dijelu ima arkadice sa stupićima, dovršeno je 1324. godine. Pročelje katedrale pokazuje savršenu harmoniju horizontalnih i vertikalnih linija. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis nadbiskupa Ivana iz 1324. godine.

OSTACI CRKVE STOMORICA

Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni krak sa zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koja podsjeća na ključ, simbolizira ključeve sv. Petra.

SVETI MIHOVIL

Na brdu iznad Preka diže se velika srednjovjekovna tvrđava sv. Mihovila iz XIII. st., koju su podignuli Venecijanci oko nekadašnjega benediktinskog samostana i crkve. S tvrđave se pruža pogled na skupinu otoka pred Zadrom.

ZANIMLJIVOSTI

MORSKE ORGULJE

Morske orgulje smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive te su prepoznatljive po svom kaskadnom obalnom profilu koji treba stimulirati promjenu u kretanju obalom, zadržavanje i silazak do mora. Kamene stepenice protežu se na sedamdesetak metara obale, podijeljenih u sedam desetmetarskih sekcija, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 polietilenskih cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog poločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Zrak potisnut valom vodi se iz šireg u uži profil, kako bi dobio ubrzanje i prozveo zvuk u sviralama (LABIUMI - zviždaljke) smještenim u hodniku ispod obalne šetnice, odakle zvuk (kroz mistične otvore u kamenu) izlazi u prostor šetnice. Instrument ima sedam klastera po pet biranih tonova izvedenih iz matrice dalmatinskog klapskog pjevanja. Kao što je energija mora nepredvidiva u bezbrojnim izmjenama plime, oseke, veličine, snage i smjera, tako je i vječni koncert morskih orgulja neponovljiv u bezbrojnim glazbenim varijacijama, čiji je autor i interpret sama priroda.

POZDRAV SUNCU

Nakon već svjetski poznatih Morskih orgulja Zadar je postao bogatiji za još jednu urbanu instalaciju. Na Istarskoj obali na samom vrhu zadarskog Poluotoka, uz glasovite Morske orgulje, zasvijetlio je i Pozdrav Suncu istoga arhitekta Nikole Bašića. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, s ciljem da se, kao i s Morskim orguljama, ostvari komunikacija - tamo sa zvukom, a ovdje sa svjetlom. Istovremeno s «najljepšim zalaskom sunca na svijetu» uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po posebno programiranom scenariju proizvode prekrasnu, iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka morskih orgulja.

FORUM

Glavni trg rimskog Iadera na kojem se odvijao cjelokupni javni život grada nalazi se ispred crkve sv. Donata i Nadbiskupske palače. Podignut je po pravilima klasičnog urbanizma tijekom carskog razdoblja rimske države od 1. stoljeća pr.n.e. do 3. stoljeća naše ere. Trg se sastoji od prostranog pločnika kojeg s triju strana dvije stube odvajaju od trijemova pod kojima se nekoć prilazilo tabernama. One su činile niz pravilnih boksova namijenjenih obrtu i trgovini. Na južnoj strani Foruma stajala je monumentalna bazilika, gradska dvorana namijenjena brojnim javnim funkcijama. Sa zapada se uzdizao kapitol, povišen oko 2 metra, posvećeni prostor s hramom posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi i trijemovima uokolo njega. Podno kapitola bili su javni žrtvenici, zdenci, vjerojatno i govornica, te dva trijumfalna stupa od kojih je jedan do danas sačuvan, a u srednjem je vijeku služio kao "stup sramote".

ALFRED HITCHCOCK

Svakako najljepši opis legendarnog zadarskog zalaska Sunca zapisao je slavni režiser Alfred Hitchcock tijekom posjeta Zadru u svibnju 1964. godine. Promatrajući zalazak Sunca s prozora sobe 204 tadašnjeg Hotela Zagreb zapisao je sljedeće: "Zalazak Sunca u Zadru najljepši je na svijetu i neusporedivo je ljepši od onog u Key Westu na Floridi". Sljedećeg jutra slavni je režiser stao pred objektiv velikog zadarskog fotografa Ante Brkana kojem je uspjelo snimiti jedan od najboljih režiserovih portreta.