Izaberite pojedinačnu ulaznicu za odraslu osobu ili obiteljsku ulaznicu za obitelji s djecom mlađom od 15 godina i upoznajte povijest Muzeja za umjetnost i obrt i njegov stalni postav! Kupon se može iskoristiti do 18.06.2019.
Stalni postav
Aktualni stalni postav, otvoren publici 1995. godine prema zamisli tadašnjeg ravnatelja Vladimira Malekovića i prostornoj artikulaciji arhitekta Marijana Hržića, uključuje građu iz gotovo svih muzejskih zbirki, odabranu po kriterijima kvalitete i stilske reprezentativnosti. Gotovo 3000 eksponata na oko 2000 m² izložbenog prostora, iz zbirki namještaja, keramike, stakla, metala, tekstila, slikarstva, kiparstva, satova, fotografije, grafičkog i produkt dizajna, bjelokosti, knjigoveštva te oslikane i pozlaćene kože, pružaju uvid u razvoj umjetničke i obrtničke produkcije od kasnog srednjeg vijeka do danas, povijesne mijene stilova u kojima se zrcale posebnosti hrvatskog kulturnog prostora te šira duhovna i intelektualna kretanja vremena.
U 14 dvorana, kroz dva kata Muzeja, muzejski predmeti predstavljeni su u okviru cjelina koncipiranih tako da u kronološkom slijedu ilustriraju stilska razdoblja u rasponu od gotike do art décoa. Unutar stilsko-morfoloških prostornih cjelina muzejski predmeti u svojoj raznorodnosti stvaraju sliku pojedinih razdoblja i dokumentiraju visoku razinu kulture življenja na ovom prostoru. Važno je istaknuti da su vremenske granice pojedinih stilskih cjelina determinirane specifičnošću kulturno-povijesnog razvitka hrvatskih zemalja i ne podudaraju se uvijek s uvriježenom periodizacijom u lijepim umjetnostima.
Povijesni pregled umjetničkih stilova u stalnom postavu dopunjen je samostalnim tematskim cjelinama. Cjelina posvećena sakralnoj umjetnosti uključuje sakralno slikarstvo i skulpturu, misno ruho i liturgijske predmete od metala. Kao specifičan vid sakralne umjetnosti izdvojene su devocionalije – predmeti namijenjeni aspektu kuéne pobožnosti (posvetne slike, mali kućni oltari, križevi, krunice i medaljoni). Unutar dionice sakralne umjetnosti zasebnu cjelinu čini judaica, u kojoj su predstavljeni predmeti namijenjeni židovskim liturgijskim obredima u sinagogi, ali i u kući, prilikom različitih vjerskih obreda i svetkovina.
Na galerijama prvog i drugog kata izloženo je slikarstvo iz muzejskog fundusa: na prvom katu predstavljen je izbor baroknog slikarstva koji uključuje ostvarenja najznačajnijih slikarskih škola tog vremena – talijanske, francuske i nizozemske, a na galeriji drugog kata odabir iz fundusa hrvatskog slikarstva 20. stoljeća.
Starija hrvatska fotografija (do 1950.) te grafički i produkt dizajn (od 1950-ih do 1990-ih) koji su predstavljeni kao zasebne cjeline, uvod su u dionicu zbirki u stalnom postavu, gdje se može pratiti stilski razvoj te raznolikost na najreprezentativnijim primjercima iz zbirki satova, bjelokosti, metala, tekstila, stakla, keramike i mode, a pored stilskih osobina moguće je pratiti i raznolikost tipologija, materijala i tehnika.
Zbog osjetljivosti građe aktualni postav ne uključuje predmete na papiru iz zbirki grafike i arhitekture. Tijekom posljednjeg desetljeća nove akvizicije i stručno-znanstvene spoznaje u obradi muzejskog fundusa inicirale su manje izmjene i dopune izvornog postava koje slijede osnovnu koncepcijsku nit postava iz 1995. godine.
Muzej
Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 1880. godine na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. S osloncem na teoretske postavke pokreta Arts & Crafts u Engleskoj, te idejne postulate Gottfrieda Sempera, Muzej je zamišljen s namjerom da se stvori “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”. Međutim, na ovoj idejnoj osnovi Kršnjavi ne stvara temelje “obrtnom muzeju”, već ovu instituciju koncipira mnogo progresivnije, otvarajući sintagmom umjetnost i obrt mogućnost šireg područja njezina budućeg djelovanja.
